PITALI STE:
Moj problem je u tome što imam veliki strah od moguće trudnoće. Naime, iako tokom odnosa sa momkom uvek koristimo zaštitu, i pored toga se bojim. Strah je toliki da me ometa u svakodnevnom životu i otežava mi da se koncentrišem na uobičajene obaveze. Svaki mesec radim test na trudnoću. Jasno mi je da se kod mladih osoba često javlja taj strah, ali mislim da je kod mene on izvan normalnih granica. Da li imate neki predlog na koji način bih mogla da rešim ovaj problem?
ODGOVORILI SMO:
Iz vašeg opisa problema vidi se da smatrate da ste prekomerno zabrinuti povodom eventualne neželjene trudnoće, a da pri tome nemate ideju kako da prestanete sa tom brigom, odnosno strepnjom. S obzirom na relativno mali broj podataka koji ste nam poslali o kontekstu u kom se nalazite, te da nemamo informaciju o tome koliko godina imate, u kakvoj i koliko dugoj partnerskoj vezi se nalazite, možemo vam odgovoriti jedino uopšteno.
Kao seksualno aktivna osoba, možemo da se ponašamo manje ili vise odgovorno, a da pri tome budemo ili opušteni ili da prekomerno brinemo. To nas dovodi do važnosti pravljenja razlike između anksioznosti ili strepnje sa jedne strane, i zdrave brige sa druge strane. Anksioznost predstavlja emociju prekomerne strepnje povodom stvari koje se mogu desiti u budućnosti, dok je zdrava briga emocija adekvatnog opreza ili brige o sopstvenoj budućnosti. Prikazano kroz primer vašeg problema, zdrava briga se ogleda u tome što koristite prezervative, a anksioznost kroz taj preplavljujući osećaj koji vas ometa u svakodnevnim aktivnostima. Anksioznost je čest način kojim ljudi sebe opterećuju iz raznih razloga. Jedan od njih je stav da problem možemo da rešimo ukoliko budemo dovoljno strepeli povodom njega. Međutim, istina je da nam strepnja ni malo ne pomaže, a ponajmanje nas može sačuvati od neželjenih stvari. Naprotiv, ona nam umanjuje kreativnost u smišljanju ideja i realnom sagledavanju situacije. Anksioznost stvaramo određenim načinom razmišljanja koji obično sadrži dve komponente. Prva je da precenjujemo verovatnoću da će se negativan ishod desiti, a druga je da pri tome podcenjujemo sopstvenu sposobnost da ćemo sa takvim ishodom znati da izađemo na kraj.
Način da sprečimo ili zaustavimo anksioznost je da racionalno sagledamo spomenute aspekte. Dakle, možete da upitate sebe kolika je zaista verovatnoća da ostanete trudni ukoliko koristite prezervative, kao i da li bi, čak i da se to desi, to bila situacija koju nikako ne biste umeli da rešite. Još jedna tehnika za zaustavljanje prekomerne brige je takozvana stop tehnika. Radi se o tome da sebi pomognete da ne brinete po ceo dan, već da vremenski ograničite sopstvenu brigu. Iako deluje neobično, ova tehnika mnogima pomaže. Potrebno je da odredite termine tokom dana, npr. ujutru od 9 do 9,15 i poslepodne od 5 do 5,15 koji će biti rezervisani za brigu. U tim periodima sebi dozvolite da se brinete do mile volje i nakon toga nastavite sa svojim uobičajenim aktivnostima. Pri tome je važno da se zaustavite svaki put kada se mimo ovih termina počnete brinuti, a da brinete samo tokom predviđenog vremena.
Na kraju, važno je da napomenemo da je rizik od neželjene trudnoće nešto sa čim se suočavaju sve seksualno aktivne osobe, upravo stoga što još uvek ne postoji apsolutno efikasno sredstvo kontracepcije, tj. stopostotna sigurnost da do začeća neće doći. Sa druge strane, opcija koja nam garantuje nulti rizik od začeća je, kao što možete da pretpostavite, apstinencija. Ukoliko smo odlučili da stupimo u seksualne odnose, to sa sobom nosi i odluku o preuzimanju odgovornosti za taj rizik.